Pristupna upuctva

Izvor: Хорватская Викиславия

>> Pogledaj slična upuctva: na kajkavštini i na čakavštini, ili na novoštokavskom standardu.

PRISTUPNA UPUCTVA za korisnike Ikavsko-šćakavske Wikislavije (IkaWiki): Merhaba u IkaWiki ili Ikavsku Wikislaviju - neovisnu otvorenu internetsku enciklopediju na šćakavskoj ikavici! Ovo su pristupna upuctva za korisnike u novomu ikavskom ogranku IkaWiki, unutar međunarodne višejezične Wikislavije i šire Evropske wiki-enciklopedije Metapedia.

Dijalekatske wiki-enciklopedije: Ključni kulturni princip naše grupe Meta - Wikislavija je solidarno prihvatanje barem glavnih nezvaničnih dijalekata iz evropskih jezičkih skupina kao posvema punopravnih varijanti u informiranju i izražavanju pripadnih kulturnih zajednica: stoga isto odsad vridi i za oti IkaWiki. Unutar Wikislavije tribaju se slobodno pisat i dodat barem pripadni područni tekstovi na kultiviranoj kajkavštini i čakavštini ili ikavici, tj. u posebnim dijalekatskim wiki-sveznadarima kao WikiCha i WikiKay te IkaWiki. Kada je piscu poznato, triba uz glavni naslov svakoga članka na književnoj jekavici, jošte nadodat njegov kajkavski i čakavski, odnosno ikavski sinonim (ako izostane - dodati će ga tehnički urednik).

Abstract

Preamble of Wiki-Encyclopaedia and Library in Ikavish-Šćakavian (IkaWiki): This is an introduction with foreword notes of the new Wiki-Encyclopaedia and Internet-Library in Ikavish-Šćakavian, starting from ... 2008. It is quite open and free for listening, and also for any further contributing and ameliorating by its bona-fide users. This includes also an open Internet-Library in Ikavian with the original authorized contributions in related poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is Ikavish-Šćakavian idiom, used by about 700 000 speakers along the bordering zone of Croatia/Bosnia (chiefly in valleys of Livno, Una and lower Sava). Formerly this Šćakavian was the official-public language of medieval Bosnian kingdom (Kotromani dynasty) of 14th-16th century; in 20th century during Yugoslavia it was oppressed, neglected and permitted only in private conversation, folklore and poetry: after a century this Ikavish Wikislavia is its first public reappearance on the world Internet. Most articles have an English subtitle, and longer ones include also an Abstract in its first chapter. Its leading principles are: total openess, no any censure, the last modern data, true informative reliability (no formalistic 'neutrality'), a moral approach - but also the objective elaboration of taboo-topics (elsewhere blurred or eliminated). The false neutrality, ideological censure, officialized demagogy, destructive hypocrisy and immorality, falsified blurring and eliminations, clans domination and outvotings, and other deviations of some ' Wikipedians' here are not acceptable at all !

Pristupne opaske

Ideja otvorenoga kolektivnog sveznadara tipa Wiki (havajska rič = brzo) nastala je od 1999, a znači da taki sveznadar svako pismen more slobodno i džabe čitat na internetu, te dobrovoljno sarađivat u njegvoj izradi i poboljšanju po svom znanju i tehničkim sposobnostima. Prvi veći primjer toga jeste Wikipedija koja postoji od 2001, a danas u engleskoj verziji ima oko 2 miliona (polupraznih) naslova. S manjom brojkom naslova se zatim proširila i na drugih dvista jezika, te odnedavna i na arvackom: Hrvatska Wikipedija.

Radi takoga ubrzanog i nekontrolisanog resta, ota prva Wikipedija sada sve više poprima anarho-liberalnu građu koja njojzi stvara sijaset nerišivih problema:

Sve veći dio njezina formalnog sadržaja ili priko polovine je sijaset golih naslova bez suvisla teksta tj. poluprazne natuknice tek sa 2 - 5 neinformativnih redaka koje se kao takve održavaju već godinama, tek zato da popune džinovski broj postojećih naslova Wikipedije.
Priko sto hiljada korisnih naslova sadrži tek desetina Wikipedija na vodećim svickim jezicima, a većina ostalih jezika imaju tek po nekoliko hiljada ili stotina polupraznih naslova.
Tzv. 'strogi' neutralizam koji formalno vridi u Wikipediji, ustvari se dosad većinom izokrenuo u klanovsko nametanje nastranih ignorantskih stajališta, rezultat čega je sijaset lažnih iskrivljenih tekstova i niz nepoželjnih tabu-tema koje su idejno-populistički izbačene i brisane iz Wikipedije.
U Wikipediji vlada gotovo paničan strah od modernih novosti, pa zato ona sve više klizi u tradicionalnu zastarilost i ne unosi se ono šta ne odgovara buđavim dogmama.
Birokracka demagogija u Wikipediji naturava samovoljne odluke po političkom kalupu lažiranih izbora. Da bude jošte i gore, u administraciji i cenzuri Wikipedije sve više se ideološki naturaju razni dvojbeni globalizatori, liberalisti, anarhisti, spolni alternativci i slične čudne usmjerbe koje sad već nekontrolirano dirigiraju u engleskoj i drugim varijantama Wikipedie, pa odnedavna nažalost i u 'hrvatskoj' Wikipediji.
Raste broj masovnih napada zlonamirnih vandala (uglavnom neznalica i idejnih dogmata), koji iz obisti i inata ukidaju i brišu već razradjene tekstove, ili ih nestručno preturaju do besmislena oblika.
I među redovnim registriranim saradnicima sve više je interesnih, seksualnih i ideoloških grupa (internetskih klanova) u čestim sukobima, koji uzajamno kvare i brišu njima nepoželjne tekstove po svojemu sektaškom ukusu, šta ponekad stvara prave wiki-ratove na internetu.
Masovan je upad potpunih neznalica i samozvanih mediokriteta koji većinom nekritički harače po Wikipediji, te iz predrasuda kvare i izvrću bolje tekstove stručnjaka, čemu uz ostalo još i više pridonosi nestručna administracija Wikipedije.
Zato nakon prvobitna poleta, odnedavna iz Wikipedije počinje sve veći 'odliv mozgova' (braindrain), tj. cilom sijasetu specijalista koji su tu otprije dobrovoljno sarađivali, već je dojadilo besprekidno obnavljanje i uzaludno popravljanje tekstova, koje im stalno preturaju ili ukidaju nestručni mediokriteti i neznalice. Zato je većina ranijih eksperata već napustila Wikipediju i dilom su prešli u druge slične, ozbiljnije projekte na internetu. Čak i sama uprava glavne engleske Wikipedije sada već javno priznaje, da im je preostalo tek dvadesetina aktivnih stručnjaka koje u wiki-žargonu tamo zovu wiki-dragons, a većina inih su pomoćni saradnici, pasivni promatrači ili štetočine.

Da je doista već toliko nizak stručni i kulturni nivo glavne Wikipedije, za nas je najbolje vidljivo po lošim i promašenim člankima na engleskom o Arvatima i Arvackoj koji su virovatno najgori ikada obznanjeni u nekomu javnom sveznadaru. Isto ovo potvrđuje i usporedba sa ozbiljnom Britanskom enciklopedijom (Encyclopaedia Brittanica) ili s njemačkim Brockhaus, gdi su arvacke teme većinom razrađene objektivno i virodostojno tj. ipak bolje negoli u površnoj i pristranoj engleskoj Wikipediji.

Konačni rezultat svih takih promašaja i manipulacija jeste, da se je prvotna Wikipedija dosad raspala na više paralelno-odvojenih sveznadara koji izvan Wikipedije zajedno već imaju blizu 4.000.000 zasebnih tekstova. Najbrža od tih je džinovska kineska enciklopedija BaideWiki sa pola miljarde saradnika i 940.000 članaka, koja će već dogodine dostići glavnu staru Wikipediju:

1. Stara izvorna Wikipedija već je u anarhičnom stanju konačnog raspada, sa sijaset dvojbenih pop-tekstova i bezbroj polupraznih neinformativnih naslova šta već dostižu oko 2/3 Wikipedije, koja je tako većinom prešla u popularni 'sveznadar' bez pravih enciklopedijskih karakteristika. Kao rezultat svega toga, u prvobitnoj Wikipediji namisto stručne informativnosti sada već nadvladava masovna popkultura tj. globalni populistički antielitizam gdi se grupno nameću lažirane poluistine nadglasavanjem sijaseta neznalica, seksista, politikanata i mediokriteta. Stoga nekoć dobro zacrtana Wikipedija - sada već beznadno klizi iz perspektivne internetske enciklopedije u nestručni popularni leksikon ili po naški rečeno - u "prostonarodni sveznadar", koji lošim i površnim tekstovima čak više obmanjuje, negoli šta informira naivne čitaoce. Zato nekoji informatički eksperti iz Amerike već javno prognoziraju da će taka Wikipedija, akoli nastavi sličnim anarhičnim pravcem, negdi ujesen 2010. završiti u konačnom funkcionalnom raspadu i prestanku svog djelovanja.

2. Elitni akademski Citizendium (projekat 2.0) izdvojen je iz Wikipedije od 2006, gdi je korisnicima otvoreno i slobodno samo čitanje, ali ovdi odabrani saradnici tribaju bit kvalificirani eksperti barem s fakultetom (sada 270 eksperata), čiji se tekstovi objavljuju tek nakon stroge recenzije, prerade i pregleda od godine dana. Zato se ota kvalitetna varijanta razvija sporije (tek 2800 tekstova) i samo na engleskom, a radi zatvorenosti uglavnom je sličnija standardnim štampanim enciklopedijama, osim šta je džabe za čitanje na internetu. Veoma su slični po elitnoj koncepciji redakcije još poluotvoreni njemački Wikiweise (od 2005), te američka New World Encyclopedia (od 2007) i džinovski kineski BaideWiki (od 2006) čak sa 940.000 tekstova.

3. Poluelitni prielazni Wikinfo izdvojen je izvan Wikipedije od 2003. Po svojim karakteristikama je između ote dvi krajnosti, pa reste razmirno brže uz zadovoljavajuću stručnost i stabilnost na wiki-osnovama otvorena sveznadara. Wikinfo želi postić najbolji sklad između otvorenosti i široke stručne saradnje, uz umjerenu kontrolu i stabilan razvoj ozbiljne enciklopedije. Dosada postoje tri jezične varijante otog tipa:
- Čeoni engleski Wikinfo od 2003, s preko 37.000 naslova.
- Enciclopedia libre universal je slična, neovisna španska varijanta od 2003, takođe sa 37.000 naslova.
- Njemačka varijanta nastaje kao novi odvojak iz glavne engleske Wikinfo od 2006, sa oko 140 tekstova.

4. Najmlađi reformirani ogranak wiki-sveznadara nastaje od 2006, kad se od anarholiberalne Wikipedije iz protesta izdvaja skandinavska grupa, te su osnovali novi najotvoreniji i najslobodniji wiki-sveznadar Metapedia sa centrom u Švedskoj. Oto je višejezična panevropska enciklopedija na internetu, koja dosele ima desetinu paralelnih varijanti na zapadnoevropskim jezicima. Ovoj grupi od 2007. pridružena je još najveća i najmlađa saradnička Wikislavia, većinom na ruskom sa preko 240.000 tekstova i vrlo brzim restom oko 20.000 novih naslova sedmično. Stoga je ta najnovija grupa Meta-Wikislavia sada treća najveća wiki-enciklopedija, nakon stare Wikipedije i nove kineske BaideWiki (940.000 naslova).

Iako je formalno neovisna i samostalna postanka, otoj pošljednjoj grupi po otvorenosti i ostalim principima još je veoma sličan i Filipinski wiki-sveznadar Filipiniana, koji uglavnom obuhvata tematiku jugoistočne Azije i Oceanije. Nastao je izlazom iz Wikipedije od 2007, sada već ima preko 50.000 tekstova uz rest oko hiljadu novih naslova sedmično, pa je uz Wikislaviju oto najotvoreniji slobodni sveznadar na internetu.

Glavni principi te nove evroazijske skupine Meta-Wikislavija, kojima se ona jasno razlikuje od stare Wikipedije jesu:

Najveća otvorenost, sloboda čitanja i uređenja, gdi može sarađivat svako pismen i salte jest potrebna registracija - zbog onemogućenja zlonamirnih vandala.
Teme su tu posve slobodnog izbora, a tribaju bit enciklopediskog izgleda i kulturno pisane.
Izbor i stil pisanja je otvoren i jasan bez tabu-tema, o svačemu se more pisat kritički-eksplicitno, poštiva se izvorni tekst pisca i ispravljaju se salte očiti tipfeleri i psovke.
Izbačen je lažno-formalistički 'neutralizam' Wikipedije, a poželjna je materjalna i dokumentarna virodostojnost i u nezgodnim tabu-temama.
Tehnički je nemoguće samovoljno ukidanje i brisanje tuđih članaka (kao Wikipedija gdi to rade klanovi nadglasavanjem), te se postojeći slobodni tekstovi moru tek dopunit, poboljšat i razumno razradit.
Nema ideopolitičke cenzure, nema demagogije samovoljnih administratora, postoji tek šire kolektivno vodstvo za tehničko održanje i demokratska saradnja uz podilu rada. Bez ikakih administratora, bez idejnih klanova i mogućnosti brisanja, tu uglavnom izostaju beskonačne prazne rasprave kao u Wikipediji.
Nepoželjna je konzervativna zastarilost (kao Wikipedija) i traže se najnoviji podaci iz 21. vika, pa novi doprinosi te neobjavljeni nalazi koje triba istaknuti.
Enciklopediski tekstovi iz Meta-Wikislavije nisu poput onih iz Wikipedije - za usmjereno 'glajhšaltanje' čitalaca u globalističkoj popkulturi (multi-kulti), nego za slobodan napredak njihova modernog samo-obrazovanja priko interneta.

U otu novu panevropsku porodicu najotvorenijih i moralnih wiki-sveznadara od ... 2008, sad se na internetu pridružuje i ovi naš, novi IkaWiki. Stoga pozivamo sve dobronamirne i zainteresirane saradnike iz domovine i emigracije, dakako i one normalne iz dosadašnje Wikipedije, da se nakon registracije (vidi desni vrh stranice), svrstaju u neku korisnu dilatnost na otoj našoj novoj varijanti: ako imadu prave kvalifikacije da budu pisci tekstova, ili da inače sarađuju barem u njihovoj tehničkoj opremi, lekturi, pripisu i razvrstavanju, u dobavi slika i karata, ili u nalaženju korisnih informativnih veza (ne trgovački spam ni političke reklame!). Oto je naš zajednički projekat za bolju informacisku budućnost ikavice, te su u njem svi dobrodošli - osim zlonamirnih vandala, upornih brisača i idejnih špijuna kojima nudimo džabe čitanje bez ometanja.

IkaWiki i hrvatska Wikipedija

IkaWiki je specijalizirana enciklopedija na virodostojno-dokumentarnim principima, pa triba postat moderni elektronički medij za obnovu i razvoj ikavske kulture na internetu, tj. prva u našoj povisti enciklopedija na ikavici. IkaWiki i hrvatska Wikipedija (kao i bosanska Wiki) načelno se razlikuju ne samo jezikom, nego još i po tematskom izboru, načinu razrade, opsegu tekstova i metodskom pristupu:

Jezičke razlike: Hrv.wikipedija (uprkos deklarativnosti) pretežno jest na novosadskom Vukopisu tj. na jekaviziranom hrvatskosrpskom, a IkaWiki je bezuvjetno hrvatska - na starijoj šćakavskoj ikavici.
IkaWiki prvenstveno razradjuje domaće teme, a ostale opće-svitske tek usputno, većinom kao odlomci širih poglavlja - a u hrv. Wikipediji često je obratno. IkaWiki teži obradi svih domaćih tema, a inih nehrvatskih tek ako imaju bar neke veze s nama: npr. susidne zemlje, emigracija, naši istraživači, inostrana krška područja i slične veze.
Ključno načelo Wikislavije i IkaWiki jeste, da su svi važniji slavenski dijalekti i njihove kulture istovridni i ravnopravni, te se moraju pobliže prectaviti i u materinskom obliku (tj. naš kajkavski, čakavski i ikavski). Arvacka Wikipedija je uglavnom isključivo na književnomu jekavskom standardu, a ostala naričja tamo se tek usputno spominju.
Metodički pristup je drugojači: u Hrv.Wikipediji strogo tradicionalno-neutralistički, a u Wikislaviji bezuvitno virodostojan-dokumentaristički i maksimalno savremen iz 21. vika.
Wikislavija osim sveznadara obuhvata i raznoslavenske internetske knjižnice sa dokumentarnim bazama podataka, novim nalazima i drugim dopunskim informacijama.

Pri tematskom preklapanju priporučaju se i kritički prienosi, barem za osnovu novog teksta iz slične natuknice u arvackoj Wikipediji (citirati izvor ako vridi). Ota je stara dvi godine i dosad ima priko 35.000 naslova (većinom polupraznih), a nastala je naknadno raspadom iz prvotne jugo-Wikipedije na bošnjačku, arvacku i srpsku varijantu. Zato je ondi većina starijih tekstova izresla privodima iz engleskoga na hibridni srpskohrvatski, zatim su posli razdvajanja isti taki tekstovi tek formalno jekavizirani, pa su tu stariji članki često trohibridni mišanci na lošemu anglo-srbo-hrvatskom jeziku. Takođe i u općoj koncepciji ote naše Wikipedije dilom je još vidljiv balkanski uticaj toga bivšeg zajedništva: Nažalost se novosadski Vukopis još i sad nastavlja kao lingua franca među južnoslavenskim zemljama.

Stoga tu Wikipediju kao podlogu za IkaWiki triba koristit veoma kritički tj. preradit jezički na našu ikavicu. Oni koji ne mogu ili idejno ne žele pisat izvornom ikavicom, niti ne tribaju sudilovat u ovoj Wikislaviji: koji baš oće pisat novosadskim jugojezikom (Vukopisom), imaju na raspolaganju 'Hrvatsku' Wikipediju, a za radikalnije jugofile postoji još i zasebna srpskohrvatska Wikipedija.

Metapedia, Wikislavia i naš novi IkaWiki ozbiljni su informativni projekti za saradnju odgovornih intelektualaca, prvenstveno naminjeni za virodostojno informiranje i savremeno obrazovanje besplatnih korisnika na razini 21. vika. Zato Wikislavia nije:

Debatna mehana za beskonačne diskusije o svačemu ili ničemu: zainteresirani za te namine moru se obratit na sijaset diskusionih foruma širom interneta.
Web-atresa za vlastito isticanje umišljenih sveznalica ili polupismenih neznalica: za takove namine moru na internetu otvorit vlastitu stranicu ili ući na nekoju već postojeću.
Internetski žrtvenik za iživljavanje zlonamirnih teenagera i upornih brisača tuđih tekstova: za te pogodnosti već postoji anarhična Wikipedija i slični poluozbiljni wiki-sveznadari.

Upuctva korisnicima

Za dosadašnje korisnike Wikipedije triba naglasit da je Wikislavia salte pri čitanju slična, ali u aktivnoj obradi postoji sijaset razlika kojih se zainteresirani saradnici moraju pridržavat:

Jezik i prievod: Tekstovi za IkaWiki u principu se pišu šćakavskom ikavicom - ili barem poluikavski. Ako je zbog bilo čega prilog napisan na drugom sličnom jeziku, tada se privremeno kao neprikladan sav označi kurzivom, dokle ga neko ne preradi na pravu ikavicu. Slično vridi i za naše iseljenike koji nakon više naraštaja već loše znaju ili neznaju zavičajni govor, te mogu dostavit svoj engleski ili drugi strani tekst, koji se zatim prevodi. Ovdi se izvan ikavice - na jekavskom standardu (ili engleski) more ostavit samo take tematske tekstove koji naminski govore o samoj ikavici ili o našim ikavcima.

Registracija aktivnih saradnika ovdi je poželjna, jerbo neregistrirani korisnici mogu salte pasivno čitat tekstove, bez uticaja na sadržaj: time je većinom isključen vandalizam brisanja i zlonamirnog izvrtanja smisla - kao u Wikipediji.

Nebrisanje: U Wikipediji moru zlonamirni pojedinci ili interesne većine grupnim pritiskom i nadglasavanjem uklonit i izbrisat cile teme i naslove ako su im idejno ili interesno nepoželjni. Ovdi ni tehnički nema mogućnosti take samovolje, pa jednom upisana tema tu ostaje zauvik tj. more se samo popravit i razradit ili dopunit - ali ne ukinut ni izbrisat pod bilo kakim izgovorom kao u Wikipediji.

Virodostojnost: Dvojbeni tekstovi u Wikipediji uglavnom nastaju nadglasavanjem i većinskim dogovorom priko uticajnih saradnika (doslovce: tim gore po činjenice), dok za Wikislaviju vride salte materjalni dokazi - bez obzira na većinske predrasude u popkulturi: Ova wiki-enciklopedija postoji radi obrazovnog napredka i kulturnog razvoja korisnika - a ne za njiovo globalno-populističko 'glajhšaltanje' poput Wikipedije.

Sveobuhvatnost: Svaki tekst triba bit sadržajan i informativan sa sijaset činjenica, a ne razvodnjen i poluprazan salte s općim frazama kao mnogi u Wikipediji (model: puno piše - malo kaže). Prilozi tribaju bit pisani ozbiljno i doličnim stilom bez psovki (u protivnom će ote rečenice čim prije bit uklonjene ili prerađene). Izrazi tribaju bit jasni i razumno stručni - ali sa što manje stranog žargona i fraza tj. razumljivi svakomu prosično-pismenom intelektualcu.

Informativnost: Pristup raznim temama je načelno otvoren i jasan, nema idejno-političkog embarga ni tabu-tema tj. triba napisat stvarnu materjalnu istinu za spoznavanje i proširenje znanja o pripadnoj tematiki - a ne lažno zavaravat čitaoce kao ' wikipedisti' prividno 'neutralističkim' pristupom. Dostupne kritike i varijante (alternative) triba otvoreno dodat na kraju ili još bolje ih razradit u daljim vezama.

Modernizam: U inovativnom prikazu tribaju prevladat pošljednja saznanja iz našega 21. vika tj. naučne i kulturne novosti iz najnovije literature i interneta. Uz svaku temu triba pridodat pošljednje nalaze i dopune istaknut kao take na kraju, ili ih još razradit u dodatnim vezama uz navode izvora, autora i stručnog područja.

Prinos iz Wikipedije: Kada se značajan dio teksta pribacuje iz drugoga virodostojnog izvora, triba pri dnu citirat taj izvornik: GNU, javna domena, itd. Ako se šta prinosi iz Wikipedije, oto triba uradit veoma oprezno i krajnje kritički - da se odanle ne unosi njiova ideologija i populističko nadglasavanje većine: Najbolje je na vrhu uz naslov provirit povist uzastopnih varijanti (history), pa prenest oni raniji tekst koji je sadržajem i informativno najstručniji - bez naknadnog mišanja neznalica i umišljenih mediokriteta. Ako se ipak unosi zadnja 'usaglašena' (tj. glajhšaltovana) verzija s Wikipedije, obligatno se mora dobro provirit i bezuvitno preradit. Takođe se mora pripazit da taki tekst iz Wikipedije nije već odavna zastario (šta je tamo česti slučaj) i tada ga triba dobro preradit i modernizirat.

Književno autorstvo: Dok je zastarila Wikipedija tek wiki-leksikon za pretrage, Metapedia i Wikislavia nisu obični sveznadari nego i moderne baze podataka tj. internetske knjižnice (novi nalazi, otkrića, pisme, proza i slično). Radi registracije saradnika, autorstvo tekstova ovdi se automacki zapisuje gore kao povist članka (history). Ipak za još neobjavljene novosti, uz saradničku povist još se priporuča na vrhu izvornog teksta zbog zaštite autorskih prava (copyright) istaknut puno ime, prezime i atresu pisca: znak (C) Ime i prezime, atresa i datum.

Krivotvorine (falsifikati): Korisnici se oštro upozoruju da ne unose jezične ni stručne krivotvorine, jerbo će zatim biti javno opomenuti i ako oto opet ponove, ukida im se sav pristup u ovaj Wiki (osim čitanja). Dva su tipa tih zlodila: jedno su obični plagijati tuđih tekstova i ranijih izvornih nalaza. Druga, gora i češća kod nas je jezička krivotvorina (falsificirani jezik) kada se tekstovi na našimdijalektima, te svi tekstovi naše dijaspore i domaćih pisaca do 19. stoljeća na izvornom hrvatskom (Šenoa, Gjalski, Kumičić itd.), u Jugovini od 1918. bez upozorenja unatrag "prevode" na jugoslavenski Vukopis pa se takove laži štampaju i kopiraju sve dosad: prepuna ih je 'Hrvatska' Wikipedija. Lažni unos svega toga ovdi je najstrože zabranjen osim izvornika do 1918, a podvaljene krivotvorine i njihovi podmetači nemilosrdno se izbacuju odavde: Od otog osnovnog načela bezuvitno nema odstupanja !

Novi naslovi: Taze ideje o novim naslovima su dobrodošle, ali ih je neprikladno odmah unosit u glavni strukovni popis (kao Wikipedija), kad su to tek prazni naslovi: bolje ih je upisat u privremeni rezervni spisak pod Inkubator. IkaWiki ne želi beskonačno zavaravat i privlačit korisnike kao Wikipedija, milionskim brojem polupraznih naslova koji se tamo godinama ne dopunjuju.

Wiki-notes: Pri kraju članka more se pod takim naslovom još dodat opaske i kritike (najbolje engleski) o istoj tematiki u Wikipediji (engleskoj, arvackoj i inoj), npr. njiovi krivi i lažni navodi, je li tamo neki tekst o nama bio izbrisan i ukinut (ime 'brisača' i barem godina) itd.

Izvod (Abstract): Uz veće tekstove sa više razrađenih poglavlja, triba stavit na početku još posebni sažeti izvod velik do 10% (1/10) glavnog teksta na engleskom (Abstract: ...), koji služi za prienos u druge članke i u ostale enciklopedije (vidi 'Abstract' na početku ove stranice). U kraćim tekstovima bez poglavlja dovoljno je dodat samo engleski podnaslov (eng.: ...), koji nakon budućeg proširenja tog teksta prerasta u sažeto prvo poglavlje na engleskom. Stručni članki iz biologije i farmacije u podnaslovu uvik moraju imat još latinski sinonim istog pojma (lat.: ...) - što je obavezni međunarodni standard.

Ilustracije: Prikladne snimke, karte i ini likovni prilozi uvik su poželjni i dobrodošli, ali tribaju bit sadržajno-informativni - a ne salte formalno-dekorativni, take ćemo zadržat dok im se nenađe neka bolja zamina. Za svaku ilustraciju triba doli dat opis i izvor: najbolje vlastiti foto ili GNU, javna domena.

Mogući saradnici

U složenoj demokratskoj podili posla po znanju i iskustvu, gotovo svi korisnici osim zlonamirnih štetočina mogu saradjivat na otom novom wiki-sveznadaru:

Zlonamirni vandali, uporni brisači i fanatični ' wikipedisti' ovdi nimaju šta tražit, te oto mogu samo čitat i pravit GNU-kopije za ostala mista na internetu.
Svi drugi korisnici interneta, dobronamirni čitaoci i pisci, uključivo i prosične normalne korisnike iz postojeće Wikipedije, moru po želji dobrovoljno sarađivat na demokrackoj podili posla u ovoj novoj Wikislaviji.
Tehnička redakcija ovdi ima tek najpotribnije minimalne ovlasti (osnivači, tehnički redaktor, informatičko-elektronički sysopi), a to su: osnovno tehničko održanje funkcionalnosti, popravak očitih tipfelera, ublažavanje psovki, umetanje linkova i podnaslova ili slično.
Stručni eksperti s diplomom (ili magisterijem i doktoratom) te iskusni praktičari s popisom referenca, najbolje je da pišu nove tekstove ili popravljaju i proširuju postojeće.
Jezički stručnjaci (dijalektolozi): moru unosit privode kvalitetnih inojezičkih članaka ili barem stilski popravljat postojeće nedorađene tekstove.
Likovno kvalificirani i nadareni korisnici: estetsko oblikovanje tekstova i dodavanje ilustracija.
Iskusni informatičari: tehnička dorada elektoničkih struktura za IkaWiki, dobava vanjskih linkova i traženje prikladnih GNU-članaka na internetu.
Prosični čitaoci bez posebnih sklonosti, takođe ovdi mogu pridonit: upozorenja na nove poželjne teme i vanjske korisne linkove uz članke, traženje GNU-kopija za preradu i unos novih članaka, itd.

Poželjni tekstovi

Veličina i opseg teksta: - ovdi postoje praktične tehničke granice. Predugi i preobilno ilustrirani tekstovi veličine priko 30 KB na prosičnim računalima teško se i presporo otvaraju iz interneta naročito zbog ilustracija, pa je takove bolje dodat iz posebnog linka. Najkorisniji tekst je oko 5-15 standartnih pisanih kartica (ne priko 20) ili do desetak manjih ilustracija (slike, karte, tablice itd.), pa se predugi tekstovi iznad 30 KB mogu razdvojit na 2 do 3 posebna tematska članka s linkovima. Ako se ipak ne daju razlomit, takovi dugački tekstovi i bogate slikovnice najbolje je koristit na vanjski link u formatu PDF, a u IkaWiki triba stavit samo njiov kraći izvod. Sada dajemo sažete modele za idealno razrađena poglavlja nekojih važnijih tipova teksta u IkaWiki:

Geografska područja (države, otoci, planine itd.): prvo je ikavski naziv (u zagradi engleski, te književno-jekavski i klasični antički ako postoji); Abstract, Geološka osnova, Reljef i vode, Klima i vegetacija, Predhistorija i povist, Naseljenost i ekonomija, na kraju linkovi i reference.

Etnogrupe i države: Abstract, nova Biogenetika (ako postoji), Prapovist, antika i srednji vik, današnja Politika i demografija, Ekonomija, na kraju citati i linkovi.

Biogrupe i važnije vrste: Domaće ikavsko i obavezno latinsko ime (te engleski i književni nazivi), Abstract, pripadne više grupe, druge srodne grane, Sažeti opis (dijagnoza), Nalazišta (areal), Ugroženost (i endemizam), Biogenetski podaci (gdi ima), glavni istraživači, na kraju linkovi i citati.

Biografije pokojnika: čitave i objektivne biografije su samo za važnije pokojnike, a od živih savremenika unose se tek poneki najvažniji (npr. nobelovci, državni poglavari Hrvatske i glavnih okolnih zemalja, iznimno tek ostali pojedinci od svitske važnosti. Sadržaj: Mista, datumi ili barem godine rodjenja i smrti (za antiku i sridnji vik može i stoliće), roditelji i supružnici, važniji potomci, kratak životopis, stručni ili kulturno-politički doprinosi, glavna djela ili javne uloge, te literatura i linkovi.

Izvorni haberi (autorski uratci) poželjni su i dobrodošli za našu Internetsku knjižnicu: novi nalazi, stručna otkrića, pisme, proza itd. (NE unositi: krivotvorine, plagijate, perpetuum mobile, nalaze 'tople vode' i slično). Zbog javne dokumentacije i autorstva navesti: Ime, prezime, atresa, datum dostave (može u zagradi još vlastito doba izrade), pripadno područje ili struka (zbog svrstavanja i linkova), domaći-ikavski naziv uratka / nalaza (u zagradi može engleski i ini), može Abstract, za farmaceutske i bionalaze triba obavezno i latinski sinonim, slidi tekstovni i ilustrativni opis, ranije (ne)poznavanje tog pitanja, te citati i linkovi.

Iz navedenih 5 varijanti triba složit slični model razrade i za ostale tematske skupine.

Za razradu i linkove raznih tematskih područja i stručnih skupina, vidi dalje Tematske skupine (književno-jekavski) ili ukratko na ikavici: Čeona stranica.

Leteratura

N. Mihanović: Jezik na području Poljica. Poljički zbornik 2, Matica Hrvatska, Zagreb 1971.
Z. Vince: Ikavica u hrvatskoj jezičnoj povijesti. Matica Hrvatska 150 str., Zagreb 1998.
S. Budimir & A.Ž. Lovrić: Šćakavska ikavica, starohrvatski govor srednjovjeke Bosne. Ognjište 10, Karlovac 1999.