Uvodne upute

Izvor: Хорватская Викиславия

>> Vidi slične upute: na kajkavici i na čakavici, ili na šćakavskoj ikavici.

UVODNE UPUTE za korisnike Hrvatske Wikislavie (WikiCroatia): Dobro došli u WikiCroatiu ili Hrvatsku Wikislaviu - nezavisnu otvorenu internetnu enciklopediu na pravomu hrvatskom jeziku! Ovo su uvodne upute za korisnike u novom hrvatskom ogranku Wikicroatia, unutar medjunarodne višejezične Wikislavie i širje Europske enciklopedie Metapedia.

Sadržaj

1 Abstract
2 Uvodne pripomene
3 WikiCroatia i hrvatska Wikipedija
4 Upute korisnicima
5 Mogući suradnici
6 Poželjni tekstovi
7 Nova Čakavska Wikislavia - WikiCha i Kajkavska Wikislavia - WikiKay
8 Literatura
9 Vidi još
10 Vanjske sveze
11 Meta Wikislavia

Abstract

Preamble of Wiki-Encyclopaedia and Library in Croatian (WikiCroatia): This is an introduction with foreword notes of the new Wiki-Encyclopaedia and Internet-Library in Croatian language, starting from October 2007. It is quite open and free for listening, and also for any further contributing and ameliorating by its bona-fide users. This includes also an open Internet-Library in Croatian with the original authorized contributions in poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is the classical Croatian, with added subtitles in its main dialects (Kaykavian and Chakavian). Most articles have an English subtitle, and longer ones include also an Abstract in its first chapter. Its leading principles are: total openess, no any censure, the last modern data, true informative reliability (no formalistic 'neutrality'), a moral approach - but also the objective elaboration of taboo-topics (elsewhere blurred or eliminated). The false neutrality, ideological censure, officialized demagogy, destructive hypocrisy and immorality, falsified blurring and eliminations, clans domination and outvotings, and other deviations of some ' Wikipedians' here are not acceptable at all !

Uvodne pripomene

Ideja otvorene kolektivne enciklopedije tipa Wiki (havajska rieč = brzo) začeta je od 1999, a znači da ju svatko pismen može slobodno i bezplatno čitat na internetu, ter dragovoljno sudjelovat u njezinom stvaranju i poboljšanju po svojem znanju i tehničkim mogućnostima. Prvi veći primjer toga je Wikipedia koja nastaje od 2001, a danas u engleskoj inačici ima oko 2 miliuna (polupraznih) natuknica. S manjim brojem natuknica se potom proširila i na drugih dviestotinjak jezika, pa odnedavna i na (polu)hrvatskom.

Zbog takovog ubrzanog i nekontroliranog porasta, ova prva Wikipedia sada sve više poprima anarho-liberalni ustroj koji stvara niz nerješivih pitanja:

Sve veći dio njezinoga formalnog sadržaja tj. preko polovice su mnogobrojni goli naslovi bez suvislog teksta ili poluprazne natuknice s tek po 2 - 5 neinformativnih redaka koje se tako održavaju godinama, tek da popune ogroman broj nazočnih naslova.
Preko sto tisuća koristnih natuknica sadrži tek desetak Wikipedia na svjetskim jezicima, a većina inih jezika imaju tek par tisuća ili stotina polupraznih natuknica.
Tzv. 'strogi' neutralizam koji formalno vriedi u Wikipediji, ustvari se dosad većinom izvrnuo u klanovsko nametanje nastranih ignorantskih gledišta, posljedak čega je bezbroj lažno izkrivljenih tekstova i niz taboo-tema koje su idejno-populistički izbačene i brisane iz Wikipedie.
U Wikipediji vlada skoro paničan strah od suvremenih novosti, pa zato sve više klizi u tradicijsku zastarjelost i ne unosi se ono što ne odgovara starim dogmama.
Birokratska demagogija u Wikipediji nameće samovoljne odluke po političkom uzoru lažiranih izbora.
Raste broj masovnih napada zlonamjernih vandala (uglavnom neznalica i idejnih dogmata), koji iz obiesti i zlobe ukidaju i brišu već razradjene tekstove, ili ih izvrću do nemisla.
I medju redovno registriranim suradnicima sve je više interesnih, seksualnih i ideoloških grupa (internetskih klanova) u čestim sukobima, koji uzajamno kvare i brišu njima nepodobne tekstove po svojemu sektaškom ukusu, što ponekad stvara prave wiki-ratove na internetu.
Masovan je pristup podpunih neznalica i samozvanih mediokriteta koji većinom nekritički pustoše Wikipediu, ter iz predrasuda kvare i izvrću bolje tekstove stručnjaka, čemu uz ino pridonosi i nestručna administracija Wikipedie.
Zato nakon prvobitnog poleta, sada iz Wikipedije postoji sve veći 'odliev mozgova' (braindrain), tj. nizu stručnjaka koji su tu ranije dragovoljno suradjivali dojadilo je uzastopno obnavljanje i uzaludno popravljanje tekstova, koje im stalno izvrću ili ukidaju nestručni mediokriteti i neznalice.

Zato je većina ranijih eksperata napustila Wikipediu i dielom su prešli u druge slične, ozbiljnije projekte na internetu. Čak i sama uprava glavne engleske Wikipedie sada već javno priznaje, kako im je preostalo tek dvadesetak djelatnih stručnjaka koje u wiki-žargonu zovu wiki-dragons, a većina inih su pomoćni suradnici, pasivni promatrači ili štetočine.

Da bude još gorje, u administraciji i cenzuriranju Wikipedie se sve više ideološki nameću razni dvojbeni globalizatori, liberalisti, anarhisti, spolni alternativci i ine čudne usmjerbe koje sad već nekontrolirano dirigiraju u engleskoj i ostalim inačicama Wikipedie, pa odnedavno i u 'hrvatskoj' Wikipediji.

Kao posljedak svega toga u prvotnoj Wikipediji, umjesto stručne informativnosti sada već prevladava masovna popkultura tj. globalni populistički antielitizam gdje se grupno nameću lažne poluistine nadglasavanjem brojnih neznalica, seksista, politikanata i mediokriteta. Stoga nekoć dobro zacrtana Wikipedia sad već beznadno klizi iz perspektivne internetske enciklopedije u nestručni popularni leksikon ili po naški "prostonarodni sveznadar", koji lošim i površnim tekstovima više obmanjuje, negoli što informira naivne čitatelje.

Da je doista već tako niska stručna i kulturna razina glavne Wikipedie, za nas je najbolje vidljivo po lošim i promašenim člancima na engleskom o Hrvatima i Hrvatskoj koji su vjerojatno najgorji ikad objavljeni u nekoj javnoj enciklopediji. Isto potvrdjuje i poredba s ozbiljnom Britanskom enciklopedijom (Encyclopaedia Brittanica), gdi su hrvatske teme većinom razradjene objektivno i vjerodostojno tj. ipak bolje negoli u površnoj i pristranoj engleskoj Wikipediji.

Konačna posljedica tih promašaja i manipulacija je, da se prvotna Wikipedija dosad razpala na više paralelno-odvojenih enciklopedia koje zajedno već imaju blizu 4.000.000 posebnih tekstova izvan Wikipedie. Najbrža od tih je golema kineska enciklopedia BaideWiki s pola milijarde suradnika, koja će već dogodine dostići glavnu staru Wikipediu:

1. Stara izvorna Wikipedia je već u anarhičnom stanju završnog razpada, s mnoštvom dvojbenih pop-tekstova i bezbroj polupraznih neinformativnih natuknica što dostižu oko 2/3 Wikipedie, koja je tako većinom prešla u popularni 'sveznadar' bez pravih enciklopedijskih značajka. Zato neki informatički eksperti iz Amerike već prognoziraju da će ovakva Wikipedia, nastavi li sličnim anarhičnim smjerom, negdje ujesen 2010. završiti u konačnom funkcionalnom rasulu i prestanku djelovanja.

2. Elitni akademski Citizendium (projekt 2.0) izdvojen je od 2006, gdi je korisnicima otvoreno i slobodno samo čitanje, ali tu izabrani suradnici moraju biti kvalificirani stručnjaci bar s fakultetom (sada 270 eksperata), kojih se tekstovi objavljuju tek nakon stroge recenzije i pregleda od godinu dana. Zato se ta kvalitetna inačica razvija sporije (2800 tekstova) i samo na engleskom, a zbog zatvorenosti uglavnom je sličnija standardnim tiskanim enciklopediama, osim što je bezplatna za čitanje na internetu. Vrlo su slični po elitnoj koncepciji uredništva još poluotvoreni njemački Wikiweise (od 2005), američka New World Encyclopedia (od 2007) i veliki kineski BaideWiki (od 2006) čak sa 900.000 tekstova.

3. Poluelitni prielazni Wikinfo izdvojen je od 2003. Po značajkama je između te dvije krajnosti, pa se razvija razmjerno brže uz zadovoljavajuću stručnost i stabilnost na wiki-temelju otvorene enciklopedie. Wikinfo želi postići najbolji sklad između otvorenosti i široke stručne suradnje, uz umjerenu kontrolu i stabilan razvitak ozbiljne enciklopedie. Dosad postoje tri jezične inačice ovog tipa:
- Glavni engleski Wikinfo od 2003, s preko 37.000 natuknica.
- Enciclopedia libre universal je slična, nezavisna španjolska inačica od 2003, takodjer s 37.000 natuknica.
- Njemačka inačica nastaje kao podsveza glavne engleske Wikinfo od 2006, s oko 140 tekstova.

4. Novi, najmladji reformirani odvjetak wiki-enciklopedia nastaje od 2006, kad se od anarholiberalne Wikipedie iz protesta odvaja skandinavska skupina, pa su utemeljili novu najotvoreniju i najslobodniju wiki-enciklopediju Metapedia sa središtem u Švedskoj. To je višejezična paneuropska enciklopedija na internetu, koja dosad ima desetak paralelnih inačica na europskim jezicima. Ovoj skupini je od 2007. pridružena još najveća i najmlađa suradnička Wikislavia, većinom na ruskom s preko 240.000 tekstova i vrlo brzim porastom oko 20.000 novih naslova na tjedan. Stoga je to već treća najveća wiki-enciklopedia nakon glavne Wikipedie i nove kineske BaideWiki (900.000 naslova).

Iako je formalno nezavisna i samostalnog postanka, toj zadnjoj skupini po otvorenosti i inim načelima je još vrlo slična i Filipinska wiki-enciklopedia Filipiniana, koja uglavnom obuhvaća tematiku jugoiztočne Azije i Oceanije. Nastala je izlazkom iz Wikipedie od 2007, sad ima preko 48.000 natuknica uz porast oko tisuću naslova tjedno, a uz Wikislaviu je to najotvorenija slobodna enciklopedia na internetu.

Glavna načela nove europske skupine Metapedia - Wikislavia, kojima se jasno razlučuje od Wikipedie jesu:

Najveća otvorenost, sloboda čitanja i uredjenja, gdi može sudjelovati svatko pismen i samo je, zbog onemogućenja zlonamjernih vandala poželjna ubilježba (registracija).
Teme su posve slobodnog izbora, a trebaju biti enciklopedijskog izgleda i kulturno pisane.
Izbor i stil pisanja je otvoren i jasan bez taboo-tema, o svemu se može pisati kritički-eksplicitno, poštuje se izvorni tekst i izpravljaju se jedino očiti tipfeleri i psovke.
Odbačen je lažno-formalistički 'neutralizam' Wikipedie, a poželjna je materialna vjerodostojnost i u neugodnim taboo-temama.
Tehnički je nemoguće samovoljno ukidanja i brisanja tudjih članaka (kao Wikipedia gdje to čine klanovi nadglasavanjem), pa se postojeći slobodni tekstovi mogu tek dopunit, poboljšat i razumno razradit.
Nema ideopolitičke cenzure, nema demagogije samovoljnih administratora, postoji tek šire kolektivno vodstvo za tehničko održanje i demokratska suradnja uz podjelu rada. Bez idejnih klanova i mogućnosti brisanja, tu uglavnom izostaju bezkonačne prazne rasprave kao u Wikipediji.
Nepoželjna je konzervativna zastarjelost (kao Wikipedia) i traže se najnoviji podatci iz 21. stoljeća, pa i novi prinosi ter neobjavljeni nalazi koje treba iztaknuti.
Enciklopedijski tekstovi iz Metapedie i Wikislavie nisu poput Wikipedie - za usmjereno 'glajhšaltanje' čitatelja u globalističkoj popkulturi (multi-kulti), nego za slobodan napredak njihove samo-naobrazbe preko interneta.

U tu novu paneuropsku obitelj najotvorenijih i moralnih wiki-enciklopedija od listopada 2007, sad se na internetu pridružuje i ova naša, nova WikiCroatia. Stoga pozivamo sve dobronamjerne i zainteresirane suradnike iz domovine i iseljeništva, dakako i one iz dosadašnje Wikipedie, da se nakon registracije (vidi desni vrh stranice), svrstaju u neku koristnu djelatnost na ovoj hrvatskoj inačici: ako imaju prave kvalifikacie kao pisci tekstova, ili da inače sudjeluju bar u njihovoj tehničkoj opremi, lekturi, priepisu i razvrstavanju, u nabavi slika i karata, ili u nalaženju korisnih informativnih poveznica (ne trgovački spam ni političke reklame!). Ovo je naš zajednički hrvatski projekt za bolju informacijsku budućnost pa su u njemu svi dobrodošli - osim zlonamjernih vandala, upornih brisača i idejnih uhoda kojima preporučamo slobodno čitanje bez smetanja.

WikiCroatia i hrvatska Wikipedija

WikiCroatia je specializirana nacionalna enciklopedia na vjerodostojno-dokumentarnim načelima tj. hrvatska internetna databaza, pa treba postat suvremeni elektronički pandan klasične Hrvatske enciklopedije koja je iz ideološko-političkih razloga prekinuta od 1946. Naprotiv, hrvatska Wikipedija na internetu je usmjerena kao internetski tip opće enciklopedie samo na hrvatskom i koncipirana je globalno-multikulturno na tradicijsko-neutralističkom gledištu inih Wikipedia. Normalno je za očekivat da će biti manjeviše preklapanja izmedju WikiCro i hr.wikipedije, kao što ima preklapanja izmedju raznih Wikipedia, ili izmedju Opće i nacionalne enciklopedie na papiru.

WikiCro i hr.Wikipedia se načelno razlikuju po jeziku, tematskom izboru, načinu razrade, opsegu tekstova i metodskom pristupu:

WikiCro uglavnom razradjuje hrvatske teme, a ine opće-svjetske tek usputno, većinom kao odlomci širih poglavlja - a u hr.Wikipediji često je obratno.
WikiCro teži detaljnoj razradi svih hrvatskih tema, a inih nehrvatskih tek ako imaju neke veze s nama: npr. susjedne zemlje, iseljeništvo, naši istraživači u svijetu, inozemni kras, hrvatska pradomovina i slične veze.
Hrvatska Wikipedija piše samo na hrvatskom (Vukopisu), a u WikiCro su tekstovi većinom hrvatski (s engleskim izvodom), ali oni o posebnim hrvatskim temama mogu biti na engleskom ili inim svjetskim jezicima.
Dok je hr.wikipedia istojezična tj. sva pisana uglavnom na (polu)hrvatskom, WikiCro prihvaća i hrvatske teme u dialektima, ter na svjetskim jezicima gdje nema domaćih suradnika (pa se naknadno prevode). Dugoročna težnja je da konačno budući WikiCro ima 4 paralelne verzije tj. štokavsku, kajkavsku, čakavsku i englesku (za ozbiljno i jezgrovito informiranje stranaca o hrvatskim temama).
Ključno načelo Wikislavie i WikiCro je da su svi važniji slavenski dialekti i njihove kulture istovrijedni i ravnopravni pa se moraju pobliže predstaviti i u materinskoj inačici - tj. naš kajkavski i čakavski. Hr.Wikipedija je uglavnom samo na književnom standardu, a dialekti se tek usputno spominju (kao folklorna egzotika).
Metodički pristup je drugi: u hr.Wikipediji strogo tradicijsko-neutralistički, a u WikiCro bezuvjetno vjerodostojan-dokumentaristički i maksimalno suvremen za 21. stoljeće.
WikiCro izim enciklopedie sadrži i Hrvatsku internetsku knjižnicu s dokumentarnom bazom podataka, novim nalazima i inim dopunskim informaciama.
Jezične razlike: hr.wikipedija (unatoč deklarativnosti) je pretežno na novosadskom Vukopisu, a WikiCro je bezuvjetno na pravomu klasičnom hrvatskom (do 1918) i u tom nema odstupanja, eufemizma ni konformizma !

Inozemne teme ako se uvrste, trebaju imati bar neku vezu s nama, npr.: susjedne gospodarsko-politički važne zemlje, daleke zemlje zbog iseljeništva ili hrvatskih istraživača, slična kraška područja svijeta (npr. Madagaskar, Papuanske Alpe itd.), zviježdja i nebeska tijela s izvornim starohrvatskim imenima (NE nove kovanice !) i ine slične teme. Novosklepane kovanice i suvišne prevedenice u tekstovima su jezično nepoželjne (za samopromičbu izmislitelja), ako već nemaju potvrde u izvornim govorima i domaćoj literaturi do 20. stoljeća.

Pri tematskom preklapanju se preporučaju i kritički prienosi, bar za osnovicu novog teksta iz slične natuknice u hrvatskoj Wikipediji (citirati izvor ako vriedi). Ova je stara dvije godine i dosad ima oko 35.000 natuknica (većinom polupraznih), a nastala je nakladno razpadom prvotne jugo-Wikipedije na bošnjačku, hrvatsku i srpsku izvedenicu. Zato je tamo većina starijih tekstova izrasla prievodom iz engleskog na hibridni srpskohrvatski, potom su nakon razdvajanja isti tekstovi tek formalno jekavizirani, pa su tu stariji članci često trohibridni mješanci na lošemu anglosrbohrvatskom jeziku. I u općoj koncepciji te naše Wikipedije je dielom vidljiv balkanski utjecaj toga bivšeg zajedništva: Nažalost se novosadski Vukopis još nastavlja kao lingua franca medju južnoslavenskim zemljama.

Stoga tu Wikipediju kao podlogu za WikiCro treba rabiti krajnje kritički tj. preraditi jezično i pravopisno na pravi hrvatski: tu je neprihvatljiv Anićev pravopis kao hibridni novosadski Vukopis kojim je već pisana ranija jugo-Wikipedija. Toj neprihvatljivoj skupini izvan hrvatskoga jezičnog okvira pripada i novi crveni Vukopis Jugomatice srbohrvatske (2007), kao i jugojezični savjeti koji se iz njega daju na internet u Osijeku. Zato se kao glavni oslonac za ovu našu wiki-enciklopediju prvenstveno preporuča izvorno-hrvatski Jezični priručnik M. Krmpotića (2001), a kao najniža prihvatljiva granica ikakvoga hrvatskog jezika bar važeći školski "Londonac" tj. pravopis Babić-Ham-Moguš u nekom novijem izdanju. Tko želi, može rabiti i prielazne inačice između ova dva (tako su pisane ove Uvodne upute).

Glede hrvatskog rječnika tj. pitanja balkanizama, turcizama i anglizama je najbolji oslonac izbora Razlikovni rječnik V. Brodnjaka (1991, ili novija skraćena izdanja) kao i Krmpotićev 'Priručnik' sa sličnim manjim rječnikom. Oni koji idejno ne mogu niti žele pisat izvornim hrvatskim, ne trebaju ni sudjelovat u našoj WikiCroatiji: tko baš hoće pisat novosadskim Vukopisom (vlaškim jugojezikom), ima na razpolaganju 'hrvatsku' Wikipediju, a za još radikalnije jugofile postoji i posebna srpskohrvatska Wikipedia.

Metapedia, Wikislavia i naša nova WikiCroatia su ozbiljni informativni projekti za suradnju odgovornih intelektualaca, prvenstveno namienjeni za vjerodostojno informiranje i suvremenu naobrazbu bezplatnih korisnika na razini 21. stoljeća. Zbog toga WikiCroatia nije:

Debatni klub za bezkonačne diskusije o svačemu ili ničemu: - zainteresirani za te svrhe mogu se obratiti na mnogobrojne diskusijske forume širom interneta.
Web-adresa za vlastito isticanje umišljenih sveznalica ili polupismenih neznalica: - za takove namjene mogu na internetu otvorit vlastitu stranicu ili ući na neku već postojeću.
Internetski žrtvenik za iživljavanje zlonamjernih teenagera i upornih brisača tuđih tekstova: - za te pogodnosti već postoji anarhična Wikipedia i slične poluozbiljne wiki-enciklopedije.

Upute korisnicima

Za dosadanje korisnike Wikipedie treba naglasit da je WikiCroatia tek pri čitanju slična, ali u djelatnoj obradi postoji niz idućih razlika kojih se zainteresirani suradnici moraju pridržavat:

Ubilježba (registracija) djelatnih suradnika tu je poželjna. Neregistrirani korisnici mogu uglavnom pasivno čitati tekstove, bez utjecaja na sadržaj čime je većinom isključen vandalizam brisanja i zlonamjernog izvrtanja smisla kao u Wikipediji.

Nebrisanje: U Wikipediji mogu zlonamjerni pojedinci ili interesne većine grupnim pritiskom i nadglasavanjem uklonit i izbrisat ciele teme i natuknice ako su im idejno nepodobne ili interesno nepoželjne. Ovdje ni tehnički nema mogućnosti te samovolje, pa jednom upisana tema i natuknica tu ostaje zauviek tj. može se samo popraviti i razraditi ili dopuniti - ali ne ukinut ni izbrisat pod bilo kojim izgovorom kao u Wikipediji.

Vjerodostojnost: Dvojbeni tekstovi u Wikipediji uglavnom nastaju nadglasavanjem i većinskim dogovorom preko utjecajnih suradnika (doslovce: tim gorje po činjenice), dok za WikiCro važe materialni dokazi bez obzira na većinske predrasude u popkulturi: Ova wiki-enciklopedia postoji zbog obrazovnog napredka i kulturnog razvitka korisnika, a ne za njihovo globalno-populističko 'glajhšaltanje' poput Wikipedie.

Sveobuhvatnost: Svaki tekst tu mora biti sadržajan i informativan s obiljem činjenica, a ne razvodnjen i poluprazan tek s općim frazama kao mnogi u Wikipediji (model: puno piše - malo kaže). Prilozi moraju biti pisani ozbiljno i doličnim stilom bez psovki (u protivnom će te rečenice biti čim prije uklonjene ili prerađene). Izrazi trebaju biti jasni i razumno stručni, sa što manje stranog žargona i fraza tj. razumljivi svakomu prosječno-pismenom intelektualcu u Hrvatskoj.

Informativnost: Pristup raznim temama je načelno otvoren i jasan, nema idejno-političkog embarga ni taboo-tema tj. treba pisati stvarnu materialnu istinu za spoznavanje i proširenje znanja o pripadnoj tematici, a ne lažno zavaravat čitatelje prividno 'neutralističkim' pristupom (čestim u Wikipediji). Dostupne kritike i inačice (alternative) treba otvoreno dodat na kraju ili još bolje razradit u daljim poveznicama.

Suvremenost: U suvremenom prikazu trebaju prevladati zadnje spoznaje iz našega 21. stoljeća tj. znanstvene i kulturne novosti iz najnovije literature i interneta. Uz svaku temu treba pridodat posljednje nalaze i dopune istaknut kao takove na kraju, ili ih još razradit u dodatnim poveznicama uz navode izvora, auktora i strukovnog područja.

Prienos teksta: Kada se značajan dio teksta prenosi iz drugoga vjerodostojnog izvora, treba pri dnu citirati taj izvornik: GNU, javna domena, itd. Ako se što prenosi iz Wikipedie, to treba činiti vrlo oprezno i krajnje kritički da se odande ne unosi njihova ideologija i populističko nadglasavanje većine: Najbolje je povrh natuknice provjeriti povijest uzastopnih inačica (history), pa prenesti onaj raniji tekst koji je sadržajem i informativno najstručniji bez naknadnog miješanja neznalica i umišljenih mediokriteta. Ako se ipak unosi zadnja 'usuglašena' verzija s Wikipedije, obvezatno se mora dobro provjeriti i bezuvjetno preraditi. Takodjer se mora pripaziti da takav tekst iz Wikipedie nije već odavna zastario (što je tamo česti slučaj) i tada ga treba dobro preraditi i osuvremeniti.

Književno autorstvo: Dok je zastarjela Wikipedia tek wiki-leksikon za pretrage, Metapedia i Wikislavia nisu obične enciklopedie nego i suvremene baze podataka tj. internetne knjižnice (novi nalazi, odkrića, pjesme, proza i slično). Zbog registracie suradnika, autorstvo tekstova se automatski zapisuje gore pod poviesti natuknice. Ipak za još neobjavljene novosti, uz suradničku poviest još se preporuča na vrhu izvornog teksta zbog zaštite auktorskih prava (copyright) istaknut puno ime, prezime i adresu pisca: znak (C) Ime i prezime, adresa i datum.

Krivotvorbe (falsifikati): Koristnici se oštro upozoruju ne unositi jezične i stručne krivotvorbe, jer će potom biti javno opomenuti i ako to ponove, ukida im se pristup u WikiCro (izim čitanja). Dva su tipa tih zlodjela: jedno su plagiati tudjih djela i ranijih izvornih nalaza. Druga, gorja i češća je jezična krivotvorba kad se svi tekstovi naše diaspore i auktora do 19. stoljeća na izvornom hrvatskom (Šenoa, Gjalski itd.) u Jugovini od 1918. bez upozorbe unatrag "prevode" na jugoslavenski Vukopis pa se te laži tiska i kopira sve dosad (prepuna ih je hr.wikipedija). Lažni unos toga je strogo zabranjen izim izvornika do 1918, a podvaljene krivotvorbe i njihovi podmetači nemilosrdno se izbacuju iz WikiCro: Od toga temeljnog načela WikiCroatie bezuvjetno nema odstupanja !

Jezik i prievod: Tekstovi za WikiCroatiu se u načelu pišu izvornim hrvatskim tj. klasičnim kultiviranim jezikom hrvatske javnosti prije 1918, a minimalna najdolnja granica je sadanji školski pravopis (Londonac) i nedopustiv je novosadski Vukopis. Ako je zbog bilo čega prilog pisan na drugačiem sličnom jeziku, izvan granice hrvatskoga jezičnog obsega, tad se privremeno kao neprikladan sav označi kurzivom, dokle ga netko ne preradi i prevede na pravi hrvatski. Slično vriedi i za naše iseljenike koji nakon više naraštaja već loše znaju ili ne znaju hrvatski, pa mogu dostavit svoj engleski ili ini strani tekst, koji se potom prevodi na pravi hrvatski.

Nove natuknice: Svježe ideje o novim natuknicama su dobrodošle, ali ih je nezgodno odmah unosit u glavni strukovni popis (kao Wikipedia), kad su to tek prazni naslovi. WikiCro ne želi beskonačno zavaravat i privlačit korisnike kao Wikipedia, miliunskim brojem polupraznih natuknica koje se tamo godinama ne dopunjuju.

Wiki-notes: Pri kraju članka može se pod tim naslovom još dodati napomene i kritike (najbolje engleski) o istoj tematici u Wikipediji (enleskoj, hrvatskoj i inoj), npr. krivi i lažni navodi, je li tamo sličan tekst izbrisan i ukinut (ime 'brisača' i bar godina) itd.

Sažetak (Abstract): Uz veće tekstove s više razradjenih poglavlja, preporuča se na početku još posebno dodati sažeti izvod velik do 10% (1/10) glavnog teksta na hrvatskom ili bolje engleski (Abstract: ...), koji služi za prienos u druge članke i u ine enciklopedie (vidi 'Abstract' na početku ove stranice). U kraćim natuknicama bez poglavlja je dovoljno dodat samo engleski podnaslov (eng.: ...), koji nakon budućeg proširenja tog teksta prerasta u sažeto prvo poglavlje na engleskom. Stručni članci iz biologije i farmacije u podnaslovu moraju još imati latinski sinonim istog pojma (lat.: ...).

Ilustracije: Prikladne snimke, karte i ini likovni prilozi su uviek poželjni i dobrodošli, ali trebaju biti sadržajno-informativni, a ne samo formalno-dekorativni koje ćemo zadržati dok se ne nađe neka bolja zamjena. Za svaku ilustraciu treba dolje dati opis i izvornik (najbolje vlastiti snimak ili GNU, javna domena).

Mogući suradnici

U složenoj demokratskoj podieli posla po znanju i izkustvu, zamalo svi korisnici izim zlonamjernih štetočina mogu uspješno suradjivati na novoj WikiCroatiji:

Zlonamjerni vandali, uporni brisači i fanatični ' wikipedisti' tu nemaju što tražit, pa ovo mogu samo čitat i pravit GNU-kopije za ostala mjesta na internetu.
Svi ini korisnici interneta, dobronamjerni čitatelji i pisci, uključivo i prosječne normalne korisnike iz postojeće Wikipedije, po želji mogu dragovoljno sudjelovat u demokratskoj podieli posla na novoj WikiCroatiji.
Tehničko uredništvo tu ima tek najnužnije minimalne ovlasti (osnivači, tehnički urednik, informatičko-elektronički eksperti), a to je: osnovno tehničko održanje djelotvornosti, popravak očitih tipfelera, ublažavanje psovki, umetanje poveznica i podnaslova ili slično.
Stručni eksperti s diplomom (ili magisterijem i doktoratom) i iskusni praktičari s popisom referenca, najbolje je da pišu nove tekstove ili popravljaju i proširuju postojeće.
Jezični stručnjaci: mogu unositi prijevode kvalitetnih inojezičnih članaka ili bar stilski i pravopisno popravljati postojeće nedoradjene tekstove (balkanizmi, anglizmi itd.).
Likovno kvalificirani i nadareni korisnici: estetsko oblikovanje tekstova i dodavanje ilustracija.
Iskusni informatičari: tehnička dorada elektoničkih struktura za WikiCro, nabava vajskih poveznica i traženje prikladnih GNU-članaka na internetu.
Prosječni čitatelji bez posebnih sklonosti, takodjer mogu pridonieti: upozorbe na nove poželjne teme i vanjske koristne linkove uz članke, traženje GNU-kopija za preradu novih članaka.
Traženi profili novih suradnika: ovaj wiki zasad još ima slabu suradnju na temama svjetske književnosti, suvremene politike, športa i javne estrade, gdi se očekuju novi dobronamjerni suradnici.

Poželjni tekstovi

Veličina i obseg članka: tu postoje praktične tehničke granice. Predugi i preobilno ilustrirani tekstovi veći od 30 KB, osobito zbog obilja ilustracija se na prosječnim računalima teško i presporo otvaraju ili se odmah sruše, pa je takove bolje dodati iz posebnog linka. Najbolje uporabiv tekst je oko 5-15 prosječno pisanih kartica (ne preko 20) ili do desetak manjih ilustracija (slike, karte, tablice itd.), pa se predugi tekstovi mogu razdvojiti na 2 do 3 posebne tematske cjeline. Ako se ipak ne daju razlomiti, takvi dugački tekstovi i bogate slikovnice se najbolje koriste u formatu PDF na vanjski link, pa u WikiCro treba staviti samo kraći sažeti izvod s linkom na puni PDF-tekst. Sada dajemo sažete modele za idealno razradjena poglavlja nekih važnijih tipova članaka u WikiCro:

Zemljopisna područja (države, otoci, planine itd.): hrvatski naziv (u zaporki još engleski, klasični antički i domaći dialektalni ako ima); Abstract, Geološka osnovica, Reljef i vode, Klima i vegetacija, predhistorija i poviest, naseljenost i današnje stanje, na kraju Poveznice i reference.

Etnogrupe i političke cjeline: Abstract, nova Biogenetika (ako postoji), Prapoviest, antika i srednji viek, današnja Politika i demografija, Gospodarstvo, Citati i linkovi.

Biogrupe i važnije vrste: Hrvatsko i obvezatno latinsko ime (pa engleski i dialektalni nazivi), Abstract, pripadne više skupine, ine srodne svojte, Sažeti opis (diagnoza), Nalazišta (areal), Ugroženost (i endemizam), Biogenetski podatci (gdje ima), glavni istraživači, Poveznice i citati.

Životopisi pokojnika: cjelovite objektivne biografije su samo za važnije pokojnike, a od živih suvremenika se unose tek poneki najvažniji (npr. nobelovci, državni čelnici Hrvatske i glavnih okolnih zemalja, iznimno ini pojedinci od svjetske važnosti. Sadržaj: Mjesta, datumi ili bar godine rodjenja i smrti (za antiku i srednji viek može i stoljeće), roditelji i supružnici, važniji potomci, kratak životopis, stručni ili kulturno-politički doprinos, glavna djela ili javne uloge, Literatura i linkovi.

Izvorne novosti (autorska djela) su poželjni i dobrodošli za Internetnu knjižnicu: novi nalazi, stručna odkrića, pjesme, proza itd. (NE unositi: krivotvorbe, plagiate, perpetuum mobile, nalaze 'tople vode' i slično). Zbog javne dokumentacije i autorstva navesti: Ime, prezime, mjesto, datum dostave (može u zaporki još vlastito doba izrade), pripadno područje ili struka (zbog svrstavanja i linkova), hrvatski naziv djela / nalaza (u zaporki može engleski i ini), može Abstract, za farmaceutske i bionalaze obavezno latinski sinonim, slijedi tekstovni i ilustrativni opis, ranije (ne)poznavanje tog pitanja, Citati i linkovi.

Iz navedenih 5 inačica treba složiti slični model razrade i za ostale tematske skupine.

Nova Čakavska Wikislavia - WikiCha i Kajkavska Wikislavia - WikiKay

Glavno kulturno načelo nove eurazijske grupe Meta-Wikislavia je solidarno prihvaćanje bar glavnih dialekata iz nostratičkih jezičnih skupina kao posve punopravnih inačica u informiranju i izražavanju pripadnih kulturnih zajednica: Stoga isto odsad vriedi i za novu WikiCroatiu, gdje se slobodno trebaju pisati i dodati bar područni tekstovi na kultiviranoj kajkavici ili čakavici. Kako je naš dialektalni naglasak većinom različit od standardnoga (nikad na proklitici i često na zadnjem slogu), zbog štokavskih čitatelja treba u kajkavskim i čakavskim izrazima naznačiti bar mjesto naglaska, najbolje podebljanim slogom (bold slova).

Ako je piscu poznato, treba uz glavni naslov svakoga članka u zaporkama nadodat još njegov kajkavski i/ili čakavski sinonim (ako izostane - dodati će ga tehnički urednik). Čakavci kao tisućljetni i najčešći hrvatski pomorci, bar dielom imaju raznolike ili čak posebne nazive za pojedine prekomorske zemlje, tudje narode, strana mora i daleke otoke, pa i stara domaća imena za niz orientacijski važnih zviezda na noćnom nebu. Zato ih po mogućnosti treba ravnopravno pridodat uz umjetne književne nazive u pripadnom podnaslovu zemljopisnih članaka.

Napomena: u medjuvremenu je iz glavne Meta-Wikislavie od 21. studenog 2007. već otvorena posebna dialektalna domena Čakavska Wikislavia ili WikiCha na net-adresi: chak.volgota.com - čije su uredjenje i priprema upravo u tijeku. Slično otvaranje paralelne domene Kajkavska Wikislavia ili WikiKay takodjer se očekuje uskoro - nakon Nove godine 2008.

Za razradu i linkove raznih tematskih područja i strukovnih skupina, vidi dalje Tematske skupine ili ukratko: Glavna stranica.

Literatura

S. Babić, B. Finka, M. Moguš: Hrvatski pravopis. Školska knjiga, Zagreb 1994 (ili ino novije izdanje do 2003.)
V. Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
F. Cipra, B. Klaić: Hrvatski pravopis. Hrvatska sveučilišna naklada, reprint Zagreb 1992.
M. Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
I. Škarić: Kakav pravopis (između fonetike i fonologie). Govor 16/1: 33 - 64, Zagreb 2001.