Vice Bune-Petrov

Izvor: Хорватская Викиславия

Skoči na: orijentacija, traži

Vice Bune Petrov (1559. - 1612.) je bio dubrovački diplomat i pomorski kapetan, ter najstariji poznati starohrvatski istraživač na oceanima u doba prekomorskih odkrića. Prvi je iz Europe oplovio na Pacifiku otočje Bismarck i Nove Hebride, pa je jedan od najranije dokumentiranih slavenskih pomoraca na Pacifiku, gdje je ostavio i najveći broj hrvatskih toponima izvan Europe. U zapadnim romanskim izvorima (Španjolska, Italija itd.) se većinom navodi kao Vincent Bune.

Sadržaj

Abstract

Vice Bune Petrov (1559 - 1612) was a Dalmatian captain and diplomatic officer from Dubrovnik in Adriatic Sea. He was an oceanic explorer in the time of oversea discoveries in 16th century; he was the first one from Europe sailing in Bismarck Archipelago and New Hebrides (now Vanuatu). He visited Philippines and Solomon Islands from 1580 to 1597. V.B. Petrov was born in Lopud Island on southeastern Adriatic. During the Spanish kings Philip II and Philipp III, he became the ambassador at Spanish court. In Spanish service, he travelled to the Indian harbour Goa. From there, he sailed in 1580 across to the Philippines; he explored the southwest Pacific Ocean and named many islands of Melanesia. From the Philippines he sailed southwards along northeastern New Guinea, where he found and named a dozen of small isles, and he discovered the Bismarck Archipelago. Then he went to the Solomon Islands, and he created a trading post on Velakula Island. Between 1594 - 1597 he continued further in SW. Pacific, and he was the first one from Europe to name and explore dozen islands of New Hebrides; his Pacific travels ended at Matas Isle in 1597. Then he travelled back to the Philippines and in 1598, he went to Mexico. For a short time, V.B. Petrov was Spanish governor of Mexico; then he became Spanish ambassador in Belgium. From 1600 he was the Spanish ambassador in the court of Napoli Principality, and he died there on November 12, 1612. V.B. Petrov was buried on his island Lopud in Dalmatia.

Život i putovanja

Rodjen je na otoku Lopudu gdje je proveo mladost, a potom se školovao u susjednom Dubrovniku. Bio je diplomatski poslanik Dubrovnika na španjolskom kraljevskom dvoru u Madridu za vrijeme Filipa II. i Filipa III. Potom je kao pomorski kapetan u španjolskoj službi odputovao do indijske luke Goa koju su držali Španjolci, a tamo je bio i dubrovački trgovinski emporij Sao Braz za Indiju (danas prigradsko selo Gandaulim). Ondje je s našom posadom na brodu "karaka" (veća dubrovačka galija za oceane) organizirao plovidbu dalje na istok do upravo odkrivenog otočja Filipini u vlasti Španjolske. Tamo se je opskrbio za pomorske ekspedicije na Tihi Ocean, gdje je od god. 1580.-1597. istraživao još jedva poznate otoke jugozapadnog Pacifika na području Melanezije.

Najprije je plovio duž sjeveroistočnih obala NoveGvineje, gdje je odkrio i imenovao desetak papuanskih zaljeva i otoka. Potom je zaplovio na otvorenu pučinu Pacifika gdje je odkrio otočje Bismarck i pobliže iztražio Salamunovo Otočje (Saloma) s kojim je dotad završavao poznati svijet, pa je tu na otoku Velakula utemeljio novi trgovački emporij. Na kraju se zaputio dalje na jugoistočnu pučinu, gdje je prvi od Europljana odkrio i imenovao desetak otoka grupe Novi Hebridi (Vanuatu), pa tamo kod najjužnijeg otoka Matas završava svoja pomorska istraživanja na Tihom Oceanu 1597.

Zatim se vraća preko Filipina i od god. 1598. u službi Španjolske putuje u Srednju Ameriku, gdje je nakratko bio španjolski podkralj Meksika, a potom je španjolski ambasador u Belgiji. Podkraj života od god 1600. je bio diplomatski poslanik Dubrovnika na dvoru podkralja u Napulju, gdje je i umro 12. studenog 1612, a pokopan je na rodnom Lopudu.

Dokumentacija o njegovom životu i putovanjima je većinom u Dubrovačkom arhivu i dielom u Španjolskoj. Jezična baština njegovih ekspedicija na zapadni Pacifik još je šezdesetak starohrvatskih toponima, podjednakih kao kod nas na Jadranu za mnoge otoke, zaljeve, rtove i dva vulkana, koje su sve do danas kao svoje prihvatili otočni domorodci u Melaneziji (upisani su npr. pod zagradama u "Andrees Handatlas" VIII/5, 1930).

Pacifička odkrića

U novoodkrivena prekomorska područja Amerike i Pacifika, pragmatični dalmatinski trgovci iz Dubrovnika nisu plovili kao ini kolonialni osvajači iz zapadne Europe, jer im tamo nije trebala vlast nego trgovačka zarada. Zato su tamošnjim domorodcima uglavnom pristupali prijateljski uz poklone, da osiguraju trajnu i uspješnu trgovinu od obostrane koristi. Zbog tog humanog pristupa je pučanstvo Melanezie rado prihvatilo niz naših dalmatinskih toponima, koji su im bili lakši i jednostavniji od kasnijih engleskih i španjolskih.

Zato se takvi slični ili isti nazivi kao kod nas na Jadranu sve do danas nalaze na Pacifiku od Nove Gvineje do otočja Vanuatu, a nakon oslobodjenja su kolonialna imena tamo zadržana tek za veće glavne otoke. Šezdesetak sličnih jadranskih toponima u Melaneziji dosad obuhvaćaju nizove otoka, neke zaljeve i rtove ter dva vulkana. Njihova je najgušća koncentracija s desetak očitih hrvatskih toponima za otočiće, rtove i uvale oko bivšega trgovačkog emporija na otoku Velakula. U idućem popisu je taj hrvatski mjestopis poredan prema današnjim državama Melanezije od sjeverozapada na jugoistok.

Zapadna Papua - Irian

  • otok Jamna, brdo Bobotna, zaljev Bosnik (najzapadnije mjesto našeg imena)

Papua New Guinea

  • Papuanski zaljevi: Kotari, Jame, Buna, Beli, Milna
  • Priobalni otoci: Tamara, Karkar, Seka, Bili, Boca, Kanap, Kiriwina, Iwa, Nada, Duba itd.

Bismarck i susjedni otoci

  • Otoci: Unie, Puna, Iowo, Siroti, Jame
  • Zaljevi: Buka, Torokina

Solomunsko Otočje

  • Otoci: Kolan, Owan, Lina, Japa, Boga, Mato, Batak, Tokova, Sukina, Velakula, Narovo, Uweli, Torokina, Rendova, Banica, Sawa, Mala, Ulova itd.
  • Rtovi: Alan, Debeli, Sokolovi
  • Zaljev: Voza
  • Vulkani: Mt Kula (1661 m), Mt Kollovrat (1412 m)

Vanuatu (Novi Hebridi)

  • Otoci: Rawa, Valun, Mata, Marina, Mala, Malakula, Nina, Torba, Matas, Tana (najjužniji imenovani otok u Melaneziji)
  • Zaljevi: Marina, Palenta

Prilog

Hrvatski prievod latinskog nadpisa na njegovoj nadgrobnoj ploči u crkvi Sv. Trojstva na otoku Lopudu: "D.O.M. Vici Buni Petrovu, vitezu Kristovu, koji je kriepošću uzdigao dostojanstvo pod dvojicom španjolskih kraljeva Filipom II. i III., koji je poduzeo naporne plovidbe u oba svieta i koji je želio proslaviti se. I tako, dok se dugo bavio u Indiji širenjem vjere i u Belgiji štićenjem vjere, dok je u obadvie dužnosti obavljao zadatak primljen od svojih kraljeva, pozvan je kraljevskim nalogom u Napulj i postavljen kao kraljevski savjetnik, da nakon mnogih izvršenih napora priedje u drugi život, pa po odredbi oporuke bude prenesen ovdje u domovinu, gdje leži i čeka na zvuk trublje da ga pozove na novi život. Složna rodbina podiže ovaj spomenik. Živio je 53 godine, umro 12. studenoga godine 1612."

Dodatak

Najnovije detaljne biogenetske analize istočnog Jadrana, uz ovdje očekivane haplotipe (dinarski, slavenski itd.) pokazala su na južnodalmatinskim otocima do Dubrovnika, još neočekivanu manjinsku nazočnost egzotičnoga istočnog genoma - rijetkog ili nepoznatog drugdje u Europi. Ovaj je inače najobilniji u Indokini i Indoneziji, što nas upućuje na ranije seksualne kontakte naših pomoraca na ovom dalekom području u vezi tamošnje plovidbe.

Literatura

  • F.M. Appendini: Notizie istorico-critiche sulle antichita, storia e letteratura dei Ragusei, vol. II: 201-203 Dubrovnik 1803.
  • J. Luetić: Vice Bune, pomorac i diplomat. Anali Historijskog instituta, sv. I: 255-267, Dubrovnik 1952.
  • J. Tadić: Španija i Dubrovnik u XVI veku, str. 134-136. Beograd 1932.
  • E. Ambrosius: Andrees allgemeine Handatlas, Auflage VIII/5 (Karten 216-224). Velhagen & Klasing, Bielefeld und Leipzig 1930 (na kartama u zagradi su toponimi koje je dao V. Bune)
  • G. Milazzi & M. Yoshamya: Ancient origin of Croatian sailing and naval migrations. Proc. 1st Symp. 'Old-Iranian origin of Croats', 461-473, Iran Cultural Center, Teheran 1999.
  • M. Rac, M.H. Mileković et al.: V.B. Petrov and other Croatian navigators in medieval oceans. Proc. 3 scient. symposia 'Early Croats' (2001-2006), 820 p., ITG - Zagreb 2007.

Vanjske sveze

Wiki-Notes

  • A similar article on Vice Bune also in the main en.wikipedia existed, but a year ago it was voluntarily eliminated and erased by a certain 'Geologyguy', Andrew Dalby, etc. (explanations: V. Bune = unexisting person !?)
  • Original enlarged compilation after GNU-licence, from many sources combined
Dobavljeno iz "http://hr.volgota.com/index.php/Vice_Bune-Petrov"
Osobni alati